Osnovna geoprostorna obilježja i naselja Općine Gornji Bogićevci
Općina Gornji Bogićevci nalazi se na zapadnom dijelu Brodsko – posavske županije, pri čemu se sjevernim i zapadnim rubom prislanja na općinu Okučani, istočnim na općinu Dragalić, a južnim rubom na općinu Stara Gradiška. Jedna je od jedanaest novonastalih jedinica lokalne samouprave, smještenih unutar bivše Općine Nova Gradiška.
Općina Gornji Bogićevci relativno je udaljena od grada Slavonskog Broda –županijskog središta (udaljenost je 75 km ako se putuje autocestom), pa se zbog toga može zaključiti da je položaj Općine Gornji Bogićevci nepovoljniji u odnosu na neke druge jedinice lokalne samouprave u okviru županije. Dobra je povezanost sa gradom Nova Gradiška, od kojeg je središte Općine udaljeno svega 14 km. Slika 1 Brodsko-posavska županija i položaj Općine Gornji Bogićevci.
| Grad | Udaljenost km |
| Slavonski Brod (autocestom A3) | 75 |
| Nova Gradiška | 14 |
| Požega | 46 |
| Novska (autocestom A3) | 38 |
| Zagreb (autocestom A3) | 134 |
| Osijek (autocestom A3) | 161 |
| Bosanska Gradiška (BiH) | 16 |
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina ima 1.975 stanovnika i prostire se na 44,03 km2. Sjeverni dio općine je prigorsko područje obronaka Psunja, a južni dio je ravničarski.
U odnosu na prostor Brodsko – posavske županije, područje Općine Gornji Bogićevci sa površinom od 44,03 km2 čini 2,17% ukupne površine županije. Brodsko-posavska županija sastoji se od 28 jedinica lokalne samouprave (2 grada i 26 Općina), a Općina Gornji Bogićevci, obzirom na svoju površinu i broj stanovnika, spada među manje jedinice lokalne samouprave.
| Površina, km2 | Broj stanovnika | Broj stanovnika na km2 | |
| Republika Hrvatska | 56.594 | 4.284.889 | 75,71 |
| Brodsko-posavska županija | 2.027 | 158.575 | 78,12 |
| Općina Gornji Bogićevci | 44 | 1.975 | 44,86 |
Općina obuhvaća šest seoskih naselja i spada u jedinice lokalne samouprave sa manjim brojem naselja. U Brodsko – posavskoj županiji ukupno je 185 naselja sa prosjekom 6,6 naselja po jedinici lokalne samouprave. Naselja koja čine Općinu Gornji Bogićevci su:
- Dubovac
- Kosovac
- Gornji Bogićevci
- Smrtić
- Ratkovac
- Trnava
| POVRŠINA | ||
| km2 | % | |
| ŽUPANIJA | 2.027,03 | 100 |
| Općina Gornji Bogićevci | 44,03 | 2,17 |
| Dubovac | 8,47 | 19,24 |
| Gornji Bogićevci (naselje) | 8,77 | 19,92 |
| Kosovac | 2,65 | 6,02 |
| Ratkovac | 9,08 | 20.62 |
| Smrtić | 9,79 | 22,23 |
| Trnava | 5,27 | 11,97 |
| Područje Općine G. Bogićevci | 44,03 | 100 |
Mjesto Gornji Bogićevci, općinsko središte, ima sedam ulica: Stari kraj, Novi kraj,
Orašje, Karlovac, Podgaj, Dolnjak i Brezine. Centar općine prije zvan Raskršće, zove
se Trg hrvatskih branitelja, u spomen na zbivanja u Domovinskom ratu.
Reljef, klima i tlo
Prostorno – prirodne značajke općine izražene su kroz ravničarski dio na južnom dijelu općine, uglavnom ispod županijske ceste Ž-4158, te kroz prigorsko područje na sjevernom dijelu prostora općine.
Visinski položaj područja općine određen je najvišim kotama prigorskog dijela u rasponu od 209-267 m.n.m., dok se na kontaktnom području prigorskog i nizinskog dijela (uz cestu Ž-4158) visine smanjuju i iznose od 120-130 m.n.m.). Najniži dio prostora Općine obuhvaća južni rub ravničarskog područja (južna granica općine) na visinama od 90-95 m.n.m.
Reljefni oblici na području općine Gornji Bogićevci relativno su mladi, a obuhvaćaju ravničarski dio u prisavskom području i prigorski prostor ispresijecan udolinama brdskih potoka. Ravničarsko luvijalno područje prostire se od sjevernog prigorskog dijela ograničenog županijskom cestom Ž-4158 do južne granice općine. Sjeverni dio prostora čine obronci – južni izdanci Psunja, pri čemu je prigorska zona razmjerno niska – vrh Gradina dosiže 267 m.
U odnosu na geološku starost najrasprostranjeniji je kenozoik razvijen u mlađem dijelu koji obuhvaća miocen, pliocen i kvartar. U podnožju prigorske zone javljaju se sedimenti – obrončani nanosi nastali na kontaktu prigorske zone i ravničarskog područja, tj. uz rub Savske udoline, gdje su se smjestila najveća naselja i veći dio stanovništva. Područje prigorja podložno je eroziji (posebno u udolinama uz brdske potoke), a pri zahvatima izgradnje predstavlja potencijalno nestabilni dio prostora (postojeća i potencijalna klizišta).
Prostor općine karakterizira kontinentalna klimu sa umjereno hladnim zimama, toplim ljetima, te pretežno povoljnim rasporedom oborina. Područje je zahvaćeno srednjom godišnjom izotermom od 12,9oC, dok prosječna izoterma za siječanj iznosi – 1 oC, a za srpanj +25oC, a ukupna godišnja insolacija iznosi oko 1835 sati. Ukupni središnji broj dana s maglom iznosi oko 100. Godišnja izohijeta kreće se oko 800 mm, a prosječna količina oborina u jednom mjesecu je 68,3 mm (maksimum 100 mm). Prevladavaju sjeveroistočni i jugozapadni vjetrovi, i to zimi sjeveroistočni, dok su ljeti značajna jugozapadna strujanja.
Unutar područja općine nema većih vodotoka. Na prostoru prigorske zone nalazi veći broj potoka – prvenstveno bujičnih vodotoka (Kosovčić, Dabrovac, Dubovac, Draževac, Starča, Čorinac, Trnava, Klenovac), koji tijekom većih i dužih oborinskih razdoblja ugrožavaju pojedine dijelove naselja.
Svi vodotoci na tom području usmjeravaju se direktno ili putem lateralnih – meliorativnih kanala u rijeku Savu, a čitavo ovo područje u hidrološkom smislu dio je Savskog sliva. Radi rješavanja hidrografske problematike i zaštite područja od plavljenja predviđen je sustav zaštite preko novih retencija te postojećih i novih lateralnih i drugih meliorativnih kanala.
Na prostoru općine prevladavaju hidromorfna tla. Oko 37% (1.626,39 ha) zahvaćaju obradive površine više kvalitete i bonitetne klase (P1,P2,P3). Podzemna voda pogoduje stvaranju biljnih pokrova, a poboljšanje kvalitete tla postignuto je i dodatnim meliorativnim zahvatima čime je osigurana zaštita od plavljenja, ali i omogućeno kvalitetno navodnjavanje – odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Predmetno područje ima sve potrebne kvalitetne uvjete za uzgoj kultiviranog bilja.
Opće ekološke prilike pogoduju rastu šume. Uspijevaju hrast kitnjak i lužnjak, bukva, grab, te pitomi kesten, lipa, joha, vrba i topola.